EM-TEH logo
Gdje se nalazite: EM TEHNOLOGIJA d.o.o. VALPOVO Kompostiranje gnoja domaćih životinja

Broj artikala u košarici: 0

Ukupan iznos: 0,00 Kn

Kompostiranje gnoja domaćih životinja

Gnoj domaćih životinja je smjesa izmeta, mokraće i stelje, a uz vodik, kisik i ugljik najzastupljeniji elementi koje sadrži su dušik, fosfor, kalcij i kalij. Prosječno godišnje nastaje 5-8 m³ gnoja po grlu, s tim da odraslo govedo stvara i do 17 m³, a ovca ili koza do 1,5 m³ gnoja. Ova vrsta organskoga otpada odlaže se na velike hrpe i prepušta stajanju, kako bi mikrobiološkom aktivnošću tijekom najmanje godine dana prešla u stabilno stanje i mogla se iskoristiti kao organsko gnojivo. Međutim, ovakav gnoj je potencijalni nositelj uzročnika raznih oboljenja, a njegovom spontanom razgradnjom u biokemijskim reakcijama nastaju plinovi neugodnog mirisa (amonijak, sumporovodik, indol) koji mogu biti štetni i za okoliš. Stoga je puno prihvatljivija varijanta kompostiranje gnoja u kontroliranim uvjetima, kako bi se doveo u stabilno stanje i pretvorio u koristan proizvod koji će poslužiti kao poboljšivač tla.

Za pospješivanje ovoga procesa koristi se SEPTIC VET, koji značajno smanjuje vrijeme kompostiranja i djeluje na poboljšavanje kvalitete komposta. Kao supstrat za ovaj oblik kompostiranja, pored gnoja svih domaćih životinja (goveda, konji, ovce, koze, svinje, perad), mogu poslužiti i otpaci iz kućanstva, kukuruzovina, lišće, ostaci trave, sijeno i slama.

Dodatkom VETEME CARBON odstranjujemo različite onečiščivače tla i vode, a dodatno vežemo dušik da ne dolazi do njegovih gubitaka isparavanjem i volatizacijom povećavajući gnojidbenu vrijednost, a smanjujući količinu patogena (Listeria, Escherichia, Staphylococcus) kao i broj jajašaca u samom gnoju.

Za tijek kompostiranja važan je odnos ugljika i dušika, aeracija, vlaga, kiselost i temperatura. Optimalni uvjeti za ovaj proces su: odnos ugljičnih i dušičnih tvari 30:1 u korist ugljika, vlaga od 55%, aeracija supstrata od 15 do 18% i pH vrijednost 6-8. U početku procesa kompostiranja prevladavaju mezofilne bakterije koje su aktivne na temperaturi od 20-45 ºC, a zatim se temperatura kompostne mase penje na 50 ºC, pri čemu se aktiviraju termofilne bakterije i gljivice koje razgrađuju i teže razgradive tvari (pentozu, hemicelulozu). Pri kraju kompostiranja se masa hladi i kada temperatura padne ispod 40 ºC mikrobiloška aktivnost gotovo prestaje. Rezultat ovoga procesa je kompost oplemenjen sojevima mikroorganizama, koji se može koristiti u gnojidbi tla.