EM-TEH logo
Gdje se nalazite: EM TEHNOLOGIJA d.o.o. VALPOVO Osnovno o tehnologiji

Broj artikala u košarici: 0

Ukupan iznos: 0,00 Kn

Osnovno o tehnologiji

OSNOVNO O TEHNOLOGIJI KORISNIH (EFEKTIVNIH) MIKROORGANIZAMA

 

Uloga korisnih (efektivnih) mikroorganizama u biološkoj zaštiti i prihranjivanju usjeva

 

Danas biološka sredstva zaštite, poboljšivači tla i stimulatori rasta biljaka u globalnom prometu poljoprivrednih hranjiva i sredstava zaštite zauzimaju neznatan udjel. Tako biološka zaštitna sredstva u tom prometu ne dostižu niti 1%, a od toga broja se devet desetina odnosi na uporabu preparata na bazi korisnih mikroorganizama. Svi ovi pripravci se baziraju na sposobnosti korisnih mikroorganizama da za štetnike i patogene mikroorganizme predstavljaju hiperparazite, antagoniste za hranu i proizvođače antibiotika ili drugih tvari koje im blokiraju razvoj i u konačnici ih uništavaju.

Za te svrhe se najčešće koriste specifični i određeni sojevi korisnih mikroorganizama, koji ciljano suzbijaju određenog parazita ili štetnika, kao što je to slučaj sa Bacillus Thurginensisom u suzbijanju ličinki kornjaša. Na sličan način se suzbijaju i siva plijesan (Botrytis), Rhizoctonia, bakterijske paleži (Erwinia) odnosno pepelnice na različitim povrtlarskim i voćarsko-vinogradarskim kulturama. Ovakvom primjenom korisnih mikroorganizama se nastoji suzbijati točno određeni nametnik, što može biti zahtjevno i u konačnici skupo, jer traži precizno determinirano vrijeme primjene i zahtjeva dosta znanja proizvođača o biologiji štetnika odnosno patogena. Time se preparati na bazi kemijskih spojeva zamjenjuju biološkim preparatima koji djeluju ciljano i kurativno, slijedeći filozofiju da na uzrok treba djelovati tek kada se pojavi. Ta činjenica i objašnjava slabu zastupljenost bioloških sredstava, jer je za većinu današnjih proizvođača previše skupa i sofisticirana.

 

Tehnologija korisnih (efektivnih) mikroorganizama

 

Potpuno novi način korištenja korisnih mikroorganizama u poljoprivredi zastupa inovativna tehnologija Multikraft efektivnih mikroorganizama, koje proizvodi tvrtka Multikraft iz Austrije već dugi niz godina. Naime, ovaj koncept dugotrajnim unošenjem efektivnih (korisnih) mikroorganizama nastoji preventivno gospodariti tlom i okolišem uzgajane biljke omogućujući usjevu optimalan rast i razvoj. Stoga ova tehnologija spada u holističke odnosno sveobuhvatne metode poljoprivrednog uzgoja, kakve bi trebale prevladati u budućnosti. Uzgoj kultura pomoću ove tehnologije superioran ju u odnosu na uobičajene poljoprivredne metode bilo u klasičnom, integriranom ili ekološkom (organskom) uzgoju, jer poboljšava proizvodnju u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Tako se na ovaj način zbog potpuno prirodnog upravljanja procesima uzgoja dobivaju stabilniji rezultati u proizvodnji uz blagotvoran utjecaj na okoliš.

 

Sastav i djelovanje korisnih (efektivnih) mikroorganizama na tlo i biljku

 

Korisni (efektivni) mikroorganizmi, odnosno pripravci naše firme, dolaze u obliku tekućeg koncentrata sa 25 sojeva bakterija, kvasaca, aktinomiceta i plijesni, koji su izvorno izdvojeni iz preko 80 vrsta korisnih mikroorganizama iz 5 porodica i 10 rodova aerobnih i anaerobnih vrsta. Osnovna karakteristika ovih mikroorganizama jest simbiotski odnos aerobnih i anaerobnih vrsta, što je bit inovacije ove tehnologije i temelj njezinoga uspješnog djelovanja u tlu i filosferi listova. Iz navedenoga slijedi i kompleksno djelovanje korisnih mikroorganizama na tlo i biljku.

Tako u tlu korisni mikroorganizmi svojim metabolizmom proizvode antioksidante s prolongiranim antioksidacijskim djelovanjem, pa dolazi do bržeg rasta i razvoja biljke. Naime, u tlu s visokim stupnjem oksidacije, esencijalni hranjivi elementi nisu potpuno topivi, pa biljke moraju uložiti veću energiju da ih apsorbiraju korijenom. S druge strane u takvom tlu teški metali ioniziraju i spajaju se s drugim spojevima povećavajući njihovu topivost, pa u tlu nastaje široki spektar toksičnih (otrovnih) spojeva koji štetno utječu na ukupni rast i razvoj uzgajane biljke. Unosom korisnih mikroorganizama u takvo tlo procesi se usmjeravaju u pravcu antioksidacije i teški se metali prevode u neutralni molekularni oblik, postaju teži od vode i s procjednim vodama iz oborina spuštaju se u dublje slojeve tla izvan zone korijenovog sustava biljaka.

Osim ovog primarnog djelovanja, korisni mikroorganizmi svojom aktivnošću teža tla čine rahlijima, a u poroznijim i suhljim tlima povećavaju sposobnost zadržavanja vode. Također, neutraliziraju kiselost ili lužnatost tla, te sintetiziraju spojeve koji su po strukturi slični prirodnim antioksidansima (na primjer vitaminima C i E). Ovi spojevi u zoni korijena snažno stimuliraju rast biljaka.

Korisni mikroorganizmi su u stanju razgraditi i sintetičke kemikalije (kao što su rezidue pesticida) i to relativno brzo, u roku od mjesec dana do jedne godine, sve zbog svoje iznimne sposobnosti antioksidacije. Slično djelovanje ispoljavaju i na ostale polutante (zagađivače) iz svojega okoliša, bilo da se oni nalaze u tlu, vodi ili u zraku.

U nadzemnim djelovima biljaka proces antioksidacije pospješuje apsorpciju (usvajanje) hranjivih sastojaka iz tla i optimizira trajanje fotosinteze, pa biljke ne troši previše energije na taj proces i ne iscrpljuje se, kakav je inače slučaj na oksidiranim, osiromašenim tlima. Na taj način korisni mikroorganizmi povećavaju adaptibilnost (prilagodljivost) biljke na uvjete okoline i smanjuju stres u slučaju klimatskih i edafskih ekstrema.

 

Mogućnost nadzora nad štetnicima i patogenima

 

Temelj djelovanja korisnih mikroorganizama u kontroli štetnika i bolesti koji napadaju uzgajane kulture, zasniva se na činjenici da štetnici preferiraju oksidanse, pa kada polože jajašca na biljku koja ima razvijenu sposobnost antioksidacije, ona im inhibira rast. Tako je poznato da korisni mikroroorganizmi blokiraju razvoj obične (kućne) muhe iz stadija jajašca u ličinku. Općenito vrijedi pravilo da se insekti, koji zbog svojega životnog ciklusa prenose patogene mikroorganizme s biljke na biljku, hrane bolesnim i gnjilim jedinkama, dok svi antioksidansi snažno blokiraju njihov razvoj i širenje. Korisni (beneficijski) insekti u pravilu se hrane štetnim insektima i organizmima, pa njih ne inhibiraju antioksidacijski procesi nego im čak daju dodatnu energiju.

S druge strane, unošenje korisnih mikroorganizama u tlo direktno može suzbiti patogeni potencijal štetnih mikroorganizama, pa su klijanci u tretiranom tlu pošteđeni napada patogenih mikroorganizama. Sličan se efekt postiže jesenskim tretiranjem usitnjenih biljnih ostataka pretkulture (kukuružnjak, lišće u vinogradima i voćnjacima) sa korisnim mikroorganizmima. Tako su višegodišnji pokusi i praksa u Austriji pokazali da se u uzgoju pšenice tretiranjem kukuružnjaka u jesen s Multikraft efektivnim (korisnim) mikroorganizmima može smanjiti sadržaj mikotoksina u zrnu pšenice od 30 do 50%. Ovaj efekt se zasniva na kompeticijskom odnosu i antagonizmu između korisnih mikroorganizama i patogenih mikroorganizama koji napadaju usjeve.

 

Mehanizam utjecaja na kvalitetu i prinos plodova

 

Višestruko djelovanje korisnih mikroorganizama na tlo i uzgajanu kulturu proizlazi iz jačanja antioksidacijskih procesa u filosferi i samim biljkama, a osobito u zoni korijena. Uslijed čega biljka ima jači imunitet, bujnost i korijen kojega ne napada trulež. Zbog snažnog i zdravog korijena biljka uspješno usvaja hranjiva čak i u nepovoljnim uvjetima, pa je režim usvajanja hranjiva kontinuiran, bez oscilacija čak i u uvjetima stresa. Ovo rezultira stabilnim urodom i kvalitetom plodova. Plodovi koji su rasli u takvim uvjetima odlikuju se ujednačenom krupnoćom, dobrom strukturom, intenzivnijom bojom i okusom. Istovremeno se povećava broj takvih plodova po biljci, što se opet direktno reflektira na prinose uzgajane kulture. Kvalitetniji plodovi dobre strukture se kasnije mnogo uspješnije čuvaju i skladište u odnosu na plodove iz uobičajenog načina uzgoja.

 

Kontrola korova i gospodarenje dušikom u tlu

 

Svojstvo efektivnih mikroorganizama da snažno potaknu rast može se djelotvorno koristiti za dugoročnu kontrolu korova i njihovo olakšano mehaničko uništavanje. Naime, u proljeće treba efektivnim mikroorganizmima tretirati tlo barem dvadesetak dana prije sjetve i odmah zatim sredstvo unijeti u tlo. Na taj način se pospješuje istovremeno klijanje i nicanje svih korova, koje zatim lagano uništavamo prilikom pripreme tla za sjetvu. Na ovaj način se kroz više godina mogu iscrpljivati svi korovi i smanjivati njihova populacija do razine kada više ne predstavljaju ekonomski rizik za sam uzgajani usjev.

Korisni mikroorganizmi imaju važnu ulogu i u gospodarenju dušikom u tlu, jer učinkovito inhibiraju sintezu nitratnih spojeva, osobito nitrozamina, tako da razgrađuju ione dušične kiseline prije nego se ona spoji sa solima iz tla i tako formira nitrate.

 

Preporuka za uporabu korisnih mikroorganizama u poljoprivrednoj proizvodnji

 

Uporaba pripravaka na bazi korisnih mikroorganizama u poljoprivredi zasniva se na tretmanima tla, sjemena ili sadnog materijala, uzgoju presadnica i folijarnim tretmanima uzgajanih biljaka u vegetaciji. Osim toga istim pripravcima je moguće kompostirati organske ostatke ili stajnjak, te dezinficirati prostor za držanje životinja i boriti se protiv neugodnih mirisa i štetnih plinova koji nastaju u stočarstvu. To pruža mogućnost da se gospodarstvo uz pomoć korisnih mikroorganizama okrene potpuno zatvorenom ciklusu proizvodnje u kojemu bi se životinjski izmet i biljni ostaci usjeva kompostiranjem pretvarali u visokovrijedan kompost za gnojidbu usjeva, dok bi prskanjem tla i biljaka u vegetaciji osiguravali zaštitnu i hranidbenu funkciju za stabilnu i profitabilnu proizvodnju. Takvih iskustava ima više u Austriji i Mađarskoj, te Italiji.

Naši preparati nemaju karencu, nisu otrovni za čovjeka i životinje, pa se mogu koristiti zajedno s korisnim insektima i drugim predatorima za biološku borbu u zatvorenim prostorima, a razrjeđuju se vodom u bilo kojemu omjeru, s tim da je opća preporuka da se za tretmane tla i namakanje sadnica razrjeđuje s vodom u omjeru 1:10, dok se uzgoj presadnica i tretman listova koristi razrjeđenje s vodom u omjeru od 1:100.

Preporuke za tretman tla u ratarstvu kreću se u dozi od 15-30 litara Terra Condi-a po hektaru, dok u povrćarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu (pri zasnivanju nasada) preporučamo dozu od 20-40 litara po hektaru površine. Folijarni tretmani obavljaju se s nižim dozama (5-7 litara po hektaru) preparatima iz programa Condi (Condi Agro za ratarske kulture, Condi Vega za povrtlarske kulture te Condi Fruit MVV za tretmane u voćarstvu, vinogradarstvu i maslinarstvu). Ovisno o kulturi broj tretmana može se kretati od dva u ratarstvu (pšenica, kukuruz, uljana repica) pa sve do desetak u intenzivnijem uzgoju (plastenici, povrtlarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo).

Ovo je tehnologija koja je prijateljska prema okolišu, lagana je za primjenu jer ne traži posebno predznanje proizvođača, značajno može smanjiti proizvodne troškove na gnojivima i zaštitnim sredstvima, te osigurati stabilnu i profitabilnu proizvodnju na duži rok.